Uz samu obalu Tare u Kolašinu planirana gradnja sportsko-turističkog kompleksa sa 14 depandansa
Uz samu obalu rijeke Tare u Kolašinu planirana je gradnja naselja sa 14 sportsko-turističkih depandansa. Izgradnja ovog kompleksa predviđena je na parceli UP 3 ukupne površine 66.053, u zahvatu DUP-a Kolašin Centar. Bruto građevinska površina objekata iznosi oko 64.279 m2, a predviđena spratnost depandansa je S+P+2+Pk. U depandansima će biti 818 smještajnih jedinica.
Kako je navedeno u idejnom rješenju za čiju je izradu bio zadužen studio Business Art, a na koje je saglasnost dao i glavni državni arhitekta, lokacija se nalazi uz obalu rijeke Tare. Kao investitori ovog projekta navode se kompanije Stablo, Beppler & Partners i Irlenia Investments.
Poseban kvalitet predmetnom području daju planine koje ga okružuju. Lokacija obuhvata zonu između grada i rijeke koja je ostala nedovoljno iskorišćena, dok predloženo arhitektonsko-urbanističko rješenje, daje ključ za razvoj obale Kolašina, povezujući grad sa rijekom i čineći ga privlačnom destinacijom integrisanom u prirodni ambijent koja pruža brojne mogućnosti – objašnjeno je u dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Kako je već navedeno, planirana je gradnja 14 sportsko-turističkih depandansa sa 818 smještajnih jedinica. U objektima su previđeni apartmani različite strukture, pa će biti 475 apartmana površine od 30 do 40 m2, kao i 209 apartmana koji će imati od 40 do 50 kvadrata. Projektom je predviđeno i da 134 apartmana ima površinu iznad 50 m2.
Objekti turističkih depandansa smješteni su uz obalu rijeke Tare, na sjeverozapadnoj strani kompleksa. Pojedinačni objekti su definisani u obliku ćiriličnog slova “P” i postavljeni uz pješačke promenade tako da su im slobodni djelovi korpusa usmjereni ka priobalju – navodi se u idejnom rješenju.
Kroz centralnu zonu kompleksa, paralelno sa rijekom, proteže se glavna pješačka promenada oko koje se granaju javni sadržaji i pješačka kretanja duž objekata i kroz objekte, a koji vode vode ka priobalju rijeke Tare. Promenada se završava centralnim trgom, na kome je moguće organizovati povremene događaje kao što su koncerti i slično.
Depandansi najbliži rijeci, van zone nasipa, osmišljeni su kao sojenice na stubovima. U pitanju su depandansi A.1, A.2 i A.3. Kako je objašnjeno, ovi objekti su detačirani u odnosu na šetalište na nasipu, kako bi se stvorila intima između javnih pješačkih tokova i smještajnih jedinica.
Prizemljima ovih objekata se sa šetališta pristupa preko tačkasto pozicioniranih pasarela, koji uvode korisnike u zonu ulaznog hola, odakle se nastavljaju vertikalne i horizontalne komunikacije. Sve horizontalne komunikacije su na otvorenom, osim u zoni prizemlja gdne je određena zona ostakljena zbog komfora i sigurnosnog faktora – navedeno je u idejnom rješenju.
U ostatku kompleksa, u zoni iza šetališta na nasipu, depandansi su postavljeni na zajednički plato koji je izdignut na kotu nasipa. Kako je navedeno, djelovi platoa će biti na različitim nivoima, u zavisnosti od pozicije i funkcije.
Tako se prostori namijenjeni poslovanju, odnosno lokali nalaze se na koti koja je za oko 70 cm izdignuta u odnosu na osnovnu ravan, sklanjajući tako bašte lokala u intimnije zone partera, dok su prizemlja apartmana izdignuta u odnosu na poslovnu ravan za dodatnih 80 cm, i zajedno sa predbaštama, time dodatno zaklonjena i zaštićena – navodi se u dokumentu.
Podizanje objekata na nivo nasipa, dadaje se, doprinosi ukupnom kvalitetu doživljaja prostora i prostiranja vizura, ali pomaže i u ostvarivanju dodatnog kvaliteta korišćenja javnih prostora sa akcentom na pješake, gdje je kolski saobraćaj u potpunosti potonuo ispod zajedničkog prizemlja, u zonu suterena.
Osim vizuelnog i funkcionalnog kvaliteta, ovaj arhitektonsko-urbanistički koncept donosi objektima i dodatnu zaštitu od mogućeg izlivanja riječnog korita – objašnjeno je.
Kada je riječ o samim objektima, smještajne jedinice u glavnom korpusu koji je paralelan sa šetalištem su orijentisane i ka šetalištu i ka rijeci, dok su djelovi koji se pružaju ka rijeci osmišljeni tako da je komunikacija sa nepovoljne sjeverne strane, dok su smještajne jedinice orijentisane ka povoljnijim osunčanim stranama.
Posebno se vodilo računa da se jedinicama najbližim rijeci otvore atraktivne vizure na prirodni ambijent. Gdje je tehnički bilo moguće, bez narušavanja spoljašnjeg izgleda, potkrovnim etažama dodati su galerijski prostori. Uz zavisnosti od pozicije u objektu, planirani su ili kao galerija jedinice sa etaže ispod, ili kao samostalne jedinice do kojih vodi stepenište – stoji u idejnom rješenju.
Kada su u pitanju sojenice, u suterenu nema planiranog parkiranja i objekti su planirani kao slobodnostojeći na stubovima, kako bi se preduprijedila eventualna plavljenja u slučaju izlivanja rijeke Tare. Do platoa u suterenu vode vertikalna jezgra (evakuacija i veza sa šetalištem uz rijeku). Korisnici depandansa A.1, A.2 i A.3 upućeni su na parking kapacitete ispod susjednih objekata sa druge strane šetališta na nasipu.
Zajednički plato ispod sojenica u suterenu potencira pješačka kretanja paralelna uz rijeku, u pravcu sjever-jug. Oko ovog glavnog predviđena je mreža pješačkih staza koje su koji obogaćene denivelacijama, skverovima i žardinjerama za visoko zeleno rastinje.
Ove veze dalje vode na gornji plato pozicioniran na nivo šetališta na nasipu, i tako povezjuju čitav kompleks sa priobaljem rijeke Tare. Postojanje javnih prostora između pojedinačnih objekata doprinosi konceptu autentičnog i atraktivnog mjesta za život tokom čitave godine, uz komfor koji se ogleda u razvijenim dopunskim sadžajima – naznačeno je.
Depandansi od broja A.4 do A.12 imaju planirano parkiranje u nivou suterena. Garaže su međusobno povezane radi bolje cirkulacije i iskorišćenosti prostora u suterenu za partkiranje, kako bi se ostvarili potrebni kapaciteti. Garažama se pristupa preko nekoliko planiranih priključaka sa obodne saobraćajnice. Depandansi A.13 i A.14 nemaju planirane podzemne etaže, ali su parkinzi ostvareni na nivou partera. Na strateškim pozicijama uz prometnije pješačke pravce, djelovi prizemlja objekata su namijenjena poslovanju, odnosno lokalima.
Ostvaren kapacitet parking mjesta, i podzemno i nadzemno, je 818 parking mjesta.
Objekti su planirani tako da dopunjuju postojeće turističko-rekreativne sadržaje. Unutrašnjost parcele planirana je za rješavanje mirujućeg saobraćaja i zelenih površina. Predviđeno je da čitava teritorija bude prožeta zelenilom i rastinjem. Pored kontrolisanih i planiranih zelenih površina, predviđeno je i zadržavanje i kultivisanje postojeće morfologije terena gdje god je to moguće, posebno u dijelu priobalja i sportsko-rekreativnoj zoni.
Planirana je fazna gradnja objekata, koja će biti obrađena u tehničkoj dokumentaciji glavnog projekta.
Preuzeto sa sajta eKapija.